Na području Glamoča nalaze se nišani koji su zasigurno među najznačajnijim ne samo u Bosni i Hercegovini nego i na Balkanu, ali i cijeloj Evropi. Među njima su i nišan Omer-age Bašića, najveći u Bosni i Hercegovini, ali prema informacijama i najveći u Evropi tog oblika, kao i jedinstveni nišan u Vidimljanskom haremu, koji se naziva "fenjer", ali i
Na ulazu u Glamoč, kilometar od njegovog središta nalazi se nadgrobni spomenik ili nišan Omer-age Bašića.
"Stojimo pored najvećeg nišana u Bosni i Hercegovini, ali postoje informacije da je najveći i u Evropi ovog oblika. On je visok oko četiri metra i dva centimetra od ploče koja ga drži i
prečnik mu je 96 centimetara. A, prečnik turbana je dosta veći zato što 25 centimetara izlazi izvan unutrašnjeg. Ovo je jedinstven primjer u Bosni i Hercegovini ovih dimenzija. U Glamoču postoji
još jedan nišan u Odžaku, gdje je bio Odžak Filipovića koji je možda za nijansu manji od ovoga, ali istog oblika i ovako slične veličine", istakao je Muhamed ef. Dragolovčanin, glavni
imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.
Nišani braće Bašića najveći u BiH
Spomenik je ukrašen topuzom (buzdovanom) i interesantnom orijentalnom ornamentikom u kamenorezu."On je najprepoznatljiviji po svojim gabaritima. Napravljen je 1792. godine ili 1213.
hidžretske godine. On se za sav taj period od nekih blizu 220 godina nije ni pomakao što znači da je učvršćen tako dobro i da je urađen kvalitetno. Po informacijama koje su doprle do nas on je
klesan na ovom mjestu. Kamen je dopremljen iz Majdana, a Bašića most na ulazu u Glamoč je napravljen da bi volovi dovukli kamen na mezarje", ističe efendija Dragolovčanin. Veoma
zanimljiv podatak je i da je nišan sačuvan tokom Prvog, te Drugog svjetskog rata, tokom postojanja dvije bivše Jugoslavije, u periodu 1918. - 1941. godine i 1945. do 1991. godine, ali i da je
preživio posljednji rat u Bosni i Hercegovini iako je područje Glamoča u periodu od 1992. do 1996. godine bilo ono preko kojeg su prošle dvije vojske: bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.
Da bi nišan stajao uspravno, potrebno je da u zemlju bude ukopan onoliko koliko je visok iznad zemlje.
"Ako ste čitali o ovoj staroj arhitekturi, da bi nadgrobni nišani dugo vremena stajali uspravno, moraju da budu otprilike iste težine ili iste dužine u zemlji koliko i van zemlje. Možete
primjetiti da su svi oni koji su pali nekih pola metra ubačeni u zemlju, što znači da je ovaj nišan najvjerovatnije preko tri metra još u zemlji. Zato i stoji tako dugo", naglašava
efendija Dragolovčanin.
Kommentar schreiben