1932. 

– Zagrebački gradski zastupnik Lujo Thaller 14. 10.1932. podnosi prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu  tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak.

1933.

 – Hrvatsko društvo umjetnika "Strossmayer" ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.

1934. 

– u kolovozu počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća.

Zamišljena građevina

1938.

1938. 

01. 12. završetak radova na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba "Pola vijeka hrvatske umjetnosti".

Spomenik srpskom kralju, rotonda (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.

Dovršen Dom hrvatskih likovnih umjetnika i svečano otvoren 01.12.1938.

18.12.1938. otvorena izložba Pola vijeka hrvatske umjetnosti

1941.

Ivan Meštrović u svibnju obavještava ministra Milu Budaka da će zgrada nositi naziv Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagreb; 7. kolovoza Ante Pavelić je izjavio “kako je odlučio da se u džamiju preuredi Dom likovnih umjetnosti”. 12. kolovoza gradonačelnik Zagreba Ivan Werner naređuje Društvu da napusti zgradu u roku od tri dana jer će se preurediti u islamsku bogomolju

Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana;

1941. Trg Kulina Bana