Prizor s otvorenja zagrebačke džamije 18.08.1944.
U petak, 18. 08.1944.
džamija je bila svečano otvorena prigodnom svečanošću kojim povodom su bili održani prigodni govori, izricanje zahvalnosti i potom klanjanjem džume-namaza. Unutrašnjost zgrade bila je potpuno izmijenjena i prilagođena novoj namjeni. Skladno uklopljeni minareti u odnosu na središnju zgradu bili su uljepšani i pretprostorom džamije, koji je sa strane ulice Račkoga bio uokviren bijelim bračkim kamenim klupama u čijem se je središtu nalazio vodoskok, a sa strana pristupni putovi. Visina ovog pretprostora zajedno s vodoskokom bila je brižljivo dimenzionirana, da ne zapriječi pogled na pročelje džamije, s velikim metalnim vratima.
Preuzvišeni! (obraćajući se ef. Aganoviću)
Veselog srdca predajem Vam ključeve ove prve džamije u glavnom hrvatskom gradu i molim Vas, da je Vi otvorite i predate na uporabu vjernicima. Siguran sam, da time činimo Bogu veleugodno djelo, siguran sam, da će mnogi i mnogi, da će svi pripadnici islamske vjeroizpoviesti koji se nalaze u ovom gradu, a i oni, koji će iz ostalih dielova naše države u Zagreb dolaziti, nalaziti u ovoj džamiji najveću utjehu, da će nalaziti ovdje utjehu svome srdcu, svojoj duši i da će pred Previšnjim Allahom iznositi svoje skromne molitve za dobro i sreću hrvatskoga naroda, hrvatske države i islamskog svieta u hrvatskoj državi i po cijelom svijetu.”
Kod ulaznih vrata u džamiju
stajao je Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, koji je uklonjen 1941.godine a postavljena je mramorna spomen-ploča sa natpisom:
"U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima,
podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i
napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila."
Zagrebački muftija
Ismet efendija Muftić
Za Zagrebačkog muftiju je postavljen je 1917.
bio je član privremene vlade koju je formirao Slavko Kvaternik (1941.),a u Hrvatskom državnom saboru, prigodom njegovog otvaranja 1942., održao je govor o "velikim i sudbonosnim vremenima obnavljanja velike državne misli najmoćnijih hrvatskih vladara".
Dolazak komunista na vlast značio je i progon muslimana pa je tako zagrebački muftija Ismet Muftić
osuđen na smrt i obješen ispred džamije 29.06.1945.
Ali efendija Aganović
Bio je dugo godina i potpredsjednik udruženja "Еl-Hidaje".
Godine 1945. osuđen je na smrt.
Poslije pomilovanja dvanaest godina je proveo u zatvoru.
Izašao je 1957. godine.
Umro je u Sarajevu 09. januara 1961. godine kao srčani bolesnik.
Njega je prije smrti više puta posjetio Husein ef. Đozo
Koliko je bio privržen muslimanima nakon rata u egzilu
kad me se rodila unuka dao joj je ime Ajša
