Szigetvar/Madžarska
PRIJE POSJETE POSJETITE GRAD U KOME SE NALAZI MNOGO STVARI KOJE BI VAS INTERESIRALE
TVRĐAVA CIJENA ULAZNICA :
• 0-6 godina ULAZ SLOBODAN
• 7-24 godina -500 Ft
• 18-64 godina - 800 Ft
• 65 godina - 500 Ft
1. Szigetvári vár / Tvrđava
2. Zrínyi tér, Szt. Rókus templom-dzsámi / Zrinski trg
3. Ferences templom, zárda épület / Franjevačka crkva
4. Török ház / Turska kuča
5. Magtár / Žitnica
6. Török-Magyar Barátság Park / Park Mađarsko prijateljstva
7. Turbéki kegytemplom / Hodočasna crkva Turbéki
8. Vigadó
9. Gyógy- és termálfürdő / Ljekovite toplice
10. Hősök keresztje / Junački Križ
TVRĐAVA SIGET - VÁR SZIGETVAR
Jedna od najpoznatijih tvrđava Mađarske se upisala u povijest Europe 1566. godine, kada je Nikola Zrinski sa 2500 mađarskim i hrvatskim vojnicima zaustavio vojsku sultana Sulejmana od sto tisuća vojnika. Najveći turski sultan nije doživio osvajanje tvrđave: preminuo je dva dana prije završetka opsade, njegovu smrt su tajili. Zrinski je unatoč žestoke opsade duže od mjesec dana umjesto predaje odabrao borbu do kraja: 7-og rujna u zoru je na čelu 200 vojnika povlačenih u unutrašnjem dvorcu izbio iz dvorca, time davajući primjer svog žrtvujućeg domoljublja.
Branitelji su gotovo svi umrijeli herojskom smrću, Siget je 122 godina bio pod vlasću turaka, to dokazuju turski obnovljen dvorac i u državi jedinstvena Sulejman-džamija. Povijest tvrđave i grada, odnosno doba turskih i mađarskih ratova prikazuje spektakularna izložba. Mađarski sabor je junaštvo Nikole Zrinskog i njegovih vojnika priznao sa dodjelom naslova Civitas Invicta, Najjunačniji Grad. Spomenik, kojeg je izradio Sigetski kipar Vanyúr István, nas podsjeća na taj događaj ispred istočnih vrata tvrđave. Šetajući na obali jezera iznad tvrđave isplati se pogledati Hősi Kereszt (Junački Križ), koji je, zahvaljujući jednoj požrtvenoj gospođi iz Sigeta, spomenik za sve koji su tamo umrli.
Sulejman Veličanstveni - posljednje putovanje
Siget - grad sa 12.000 stanovnika u jugozapadnom dijelu Mađarske, u Baranji, 30 km od hrvatske granice, bogat je spomenicima i pruža mogućnost tihog odmora za posjetitelje.
Sulejman I, u zapadnim zemljama poznat kao Sulejman Veličanstveni, u svojoj zemlji i na istoku kao Sulejman Zakonodavac (kanuni), deseti je po redu sultan Osmanskog Carstva, i Sultan koji je najduže vladao, cijelih 46 godina, od 1520 pa do svoje smrti 1566.
2. augusta, prve turske snage dolaze do zidina Sigeta (Szigetvar) kojega brane snage austrijske Habsburške monarhije pod vodstvom hrvatskog banaNikole Šubića Zrinskog ( mađarski : Zrinyi Miklós) , proslavljenog vojskovođe, koji sa svojim suborcima daje zakletvu: “"Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!”
Sulejman Veličanstveni umire iznenada, 4. septembra u svom šatoru na brežuljku iznad Sigeta. Mehmed Paša Sokolović vješto krije smrt Sultana kako borbama iscrpljena vojska ne bi izgubila moral.
7. septembra Mehmed Paša vatrenim strijelama i loptama pali grad, a Zrinjski sa svojim borcima ide u svoj poslednji juriš na turske snage. U tom herojskom proboju biva teško ranjen i zarobljen, nedugo zatim i pogubljen.
Turci su konačno osvojili ovo za njih jako važno utvđenje, ali zbog Sultanove smrti i velikih gubitaka prekidaju pohod i vraćaju se nazad u Tursku.
Mehmed Paša Sokolović sahranjuje srce i unutrašjne organe Sulejmana Veličanstvenog u Sigetu, a tijelo transportuju nazad u domovinu. Šalje glasnika Sulejmanovom najstarijem sinu Selimu da ga čeka u Beogradu i da tamo preuzme dužnost novog Sultana.
Opsada Sigeta počinje 5. augusta. Turskim snagama komanduje Mehmed Paša Sokolović i žestoke borbe vode se narednih mejsec dana uz velike gubitke na obje strane.
Iako brojčano nadmoćni, Turci ne uspijevaju slomiti otpor branitelja.
Siget na mađarskom znači ostrvo. Tvrđava se nalazi u močvarnom reonu, sa svih strana okružena vodenim rovovima koji su za svrhu odbrane od napada vještački iskopani i potopljeni.
U maju 1566 godine, Sulejman kreće na svoj 13. i poslednji ratni pohod. Iako star već 72 godine, i veći dio marša nošen u nosiljci, ipak ide na čelu do tada najveće okupljene vojske. Nakon 50 dana marša vojska stiže do Beograda gdje se sastaju sa mađarskim kraljem Zapoljom kome je ranije obećao da će ga postaviti za Kralja Mađarske.
Danas, skoro 450 godina nakon bitke za Siget, možete doći u ovaj gradić i obići tvrđavu, unutar tvrđave je Džamija Sultana Sulejmana, u sklopu koje je i muzej Sigetske bitke.
U muzeju možete vijeti oružje koje se koristilo tada, uniforme, radni stol Nikole Šubića, stare karte i makete.
U centru Sigeta dominira Crkva Svetoga Roka, sa zgradom gradske vijećnice. Crkva je sagrađena na zidovima Ali-Pašine džamije.
Par kilometara dalje prema Kapošvaru, na mjestu gdje je bio postavljen šator Sultana Sulejmana, izgrađen je park mađarsko-turskog prijateljstva. U parku su rame uz rame, biste ljutih protivnika tog vremena, jedna Nikole Šubića Zrinjskog, i druga Sulejmana Veličanstvenog.
Tu je i spomen ploča iznad navodnog mjesta gdje su ukopani posmrtni ostaci Sultana. Oko mjesta ukopa postoje kontroverze, jer jedni tvrde da je ukopan baš tu na mjestu parka, dok neke druge analize kažu da je ukopan 2 kilometra dalje u susjednom selu, na mjestu gdje je bilo podignuto turbe, a kasnije je na temeljima tog turbeta sagrađena crkva.
Dolazak do Sigeta za nas iz BiH, pogotovo sa sjevera zemlje je dosta brz. Od Tuzle je to udaljenost od nekih 250 kilometara lijepog, ravnnog puta. Dvokrevetnu sobu sa doručkom možete naći za 30 do 40€, trokrevetnu za 50. 30 kilometara od Sigeta je Pečuh, prelijep grad kojega također vrijedi posjetiti, zatim termalne banje u Sigetu i Šiklošu (zatvorene), a tu je malo mjesto Villany i njihova čuvena vinska cesta.
Turska kuća
U tursko doba izgrađena dvokatna kuća koja je djelovala kao škola i kao prenočišće je jedina pre- ostala turska kuća iz doba okupirane Mađarske. U nedavno pomoću potporom turske države obnovljenoj zgradi, je bila organizirana sjajna izložba, koja je prikazala tursku kuću iz 16. stoljeća prema liste nasljedstva turskog defterdara, Ali Celebi, iz Budima u doba okupirane Mađarske. Zainteresirani mogu sa realističnim figurama pogledati prostor za razgovor, stol za blagovanje, kuhinju, kuhalo, svakodnevne predmete, odnosno kaligrafiju zajedno sa kulturom kave i kupanja, keramičnu- staklenu- i miniaturnu umjetnost
Žitnica
Najstarija kuća grada, nalazi se u susjedstvu Szily kuće izgrađene u 18. stoljeću. Trokatnu žitnicu su izgradili u 19. stoljeću i nedavno su je lijepo obnovili. Izložba unutar žitnice je spomenik najstarijim stanovnicima naselja, bosanskim poljoprivrednicima, prikazuje Sigeta u stoljećima nakon oslobađanja, duševnu i materijalnu baštinu bosanskog stanovništva njihove svakodnevne predmete običaje i dr
Lov i pecanje
Siget i njegova okolina zbog prirodnih i zemljopisnih uvjeta posjeduje jednog od najboljeg živo- tinjskog svijeta države. Osim autohtonih vrsta životinja (jelen, divlja svinja, srna i druge sitne divljači) pogu se pronaći i ostale živorinje, kao što je muflon. Najistaknutiji divljač je jelen, nerijetke su trofeje od 11-13 kg-a. Lovačka društva i šumarstva turistima i lovcima pružaju komfortne lovačke kuće I stručna osoblja. Na udaljenosti od 20 km od grada Sigeta se nalaze više većih ili manjih jezera za pecanje. Sa vožnjom od samo 15 minuta su dostupna jezera Domolos, odnosno Merenye sa površinom vode od 120 hektara.
Zrinski trg
Na srednjovjekovnom trgu povijesnog grada mnogo zgrada nas podsjećaju na prošlost. Na sjever- nom dijelu stoji prvi Mađarski spomenik Zrinjskog, kip lava, kojeg je podiglo stanovništvo Sigeta i okoline njihovom najvećem heroju 1878-e godine pomoću javnog darivanja. Od njega lijevo, na početku ulice koja vodi prema dvorcu, se nalazi nekadašnja zgrada stanica poštanskih kočija, u kojoj se mogu pogledati umjetničke izložbe. Desno se vidi gradska vijećnica izgrađena u 1910-oj godini, sa grbom i zvonom na fasadi. Trg se sa južne strane zatvara župnom crkvom „Szent Rókus”, prije nje stoji kip sveca. Nekadašnju džamiju Ali paša koju su izgradili 1580-e godine su dva stoljeća kasnije u baroknom stilu preogradili, njezinu kupolu ukrašava monumentalna freska, koja prikazuje osvajanje i oslobađanje
Park Mađarsko-turskog prijateljstva
(mađarski: Magyar-Török Barátság Park, turski: Macar-Türk Dostluk Parkı)
je javni park u Siget, na jugozapadu
u bici kod Siget u 1566 između otomanske vojske i Madžarskih branitelja dvorca Szigetvár.
Park je osnovan 1994. godine i otvorili su zajednički mađarski i turski visoki zvaničnici.
Bogato graditeljsko nasljeđe, izvrsna toplinska voda
Šetajući po gradu možemo se diviti spomenicima i povijesnim zgradama, odnosno brojnim um- jetničkim djelima. Takva je i franjevačka crkva i samostan modificirana od nekadašnje turske džamije, gdje možemo pogledati stalnu izložbu djela slikara Zágon Gyula. U Rákóczi ulici koja nas vodi od Zrinskog trga do željezničke stanice, se nalazi nekadašnja pučka škola projektirana od učenika mađarskog majstora secesije Lechnera Ödöna. Na Kossuth trgu se nalazi kip bivšeg guvernera, počasnog predsjednika Szigetvári Olvasóegylet (Sigetske Čitaonice), koji je djelo Vanyúra Istvána. Nedaleko od Zrinskog trga se nalaze dva tornja: to su tornji Vigadó Kulturnog Centra, koji su djela izvrsnog mađarskog arhitekta Makovecz Imre, uđevši u zgradu imamo nevjerojatan doživljaj. Tu se nalazi jedini elektrografični muzej države, Bohár András Gyűjtemény. Ispred Vigadóa se vidi kip Nikole Zrinskog, djelo Mihaela Štebiha iz čakovca. Pored bogate povijesti, u 1966. godini pronađena toplinska voda od 62 C stupnjeva je jedna od najkvalitetnijih toplinksih voda Mađarske, koja je također turistička atrakcija grada. Sigetske Terme su otvorene cijele godine za kupače. Sastav vode je sposoban za tretman reumatičnih bolesti, osteoporoze i ginekoloških problema. Terme pored otvorenih i zatvorenih ljekovitih bazena imaju i bazene za djecu, otvorene bazene za sport, zatvorene bazene za treninge, i razne tretmane.
